Svaka država ili zajednica država ima svoju valutu, a kako bismo vrijednost valute jedne države mogli uspoređivati sa vrijednošću valute druge države, potreban nam je odnos među tim valutama. Odnosi između različitih nacionalnih valuta predstavljaju sistem deviznih kurseva. Devizni kurs između dvije valute je kurs po kojem se jedna valuta zamjenjuje za drugu, a izražava se kao broj jedinica jedne valute koju je potrebno dati za jedinicu druge valute.
Devizni kurs je cijena jedne valute izražena u druguj valuti, a u Bosni i Hercegovini se koristi devizni kurs između domaće valute, odnosno konvertibilne marke i strane valute. U BIH kursnu listu službeno objavljuje Centalna banka Bosne i Hercegovine i primjenjuje se sistem fiksnog deviznog kursa, a tu kursnu listu i mi objavljujemo na našem sajtu i redovno ažuriramo.
Sistem deviznih kurseva
Sistem deviznih kurseva je skup pravila po kojem se obavljaju plaćanja i obavljaju transakcije preko državnih granica. Znači taj sistem određuje vrijednost valute jedne zemlje prema vrijednosti drugih valuta na svjetskom tržištu deviza.
Osnovni tip je plivajući devizni kurs, gdje se dozvoljava da tržište određuje vrijednost valute; zatim nadzirani kurs, gdje se kurs uglavnom određuje na tržištu, ali centralna banka planira određeni nivo povećanja ili smanjenja vrijednosti valute te pazi da se vrijednost ne pomjeri izvan tog raspona; i na kraju imamo fiksni (određeni) kurs, gdje države odrede vrijednost svoje valute ili vežu njenu vrijednost za neku drugu referentnu mjeru vrijednosti.
Imamo tri tipa ovog kursa:
- U prvom vrijednost varira u određenim granicama koje se periodično prilagođavaju, zavisno od ekonomskih pokazatelja i predviđanja.
- U drugom je vrijednost fiksirana, a mijenja se periodično opet zavisno od stanja na tržištima, kao i u prvom slučaju.
- U trećem vrijednosti valute su dozvoljena kolebanja u određenom, fiksiranom opsegu (većem od 1%).
Plivajući devizni kurs
Plivajući (nekada se naziva i fleksibilni) devizni kurs (exchange rate) je tip režima razmjene gdje se valuti dozvoljava da mijenja vrijednost u skladu sa stranim deviznim tržištima na kojima se valuta mijenja (foreign exchange market). Dakle vrijednost te valute se određuje ponudom i potražnjom na deviznom tržištu. Valuta koja koristi ovaj vid režima razmjene postaje poznata kao plivajuća valuta (npr. Euro ili Američki dolar). Kao suprotnost ovom vidu razmjene imamo fiksni devizni kurs.
Nema valute na svijetu čija je vrijednost određena samo ponudom i potražnjom na deviznom tržištu. U slučaju ekstremnog povećanja vrijednosti (aprecijacije) ili obezvrjeđivanja (deprecijacije), Centralna banka će intervenisati u cilju stabilizovanja valute. Prema tome režim razmjene plivajućih valuta može tehnički biti poznat i kao nadzirani devizni kurs.
Nadzirani kurs
Ovdje je vrijednost valute određena na tržištu, međutim variranje njene vrijednosti je dozvoljeno samo u određenom rasponu (npr. Američka centralna banka može da odredi da 1 američki dolar može vrijediti između 0,73 i 1,23 eura), i u slučaju izlaska izvan tih predviđenih granica država posreduje da bi uravnotežila kurs.
Imamo tri tipa ovog kursa:
- U prvom vrijednost varira u određenim granicama koje se periodično prilagođavaju, zavisno od ekonomskih pokazatelja i predviđanja.
- U drugom je vrijednost fiksirana, a mijenja se periodično opet zavisno od stanja na tržištima, kao i u prvom slučaju.
- U trećem vrijednosti valute su dozvoljena kolebanja u određenom, fiksiranom opsegu (većem od 1%).
Fiksni kurs
Fiksni devizni kurs (fixed exchange rate), nekad (rjeđe) zvani i propisani devizni kurs, je tip režima razmjene valute gdje je vrijednost određene valute usklađena (vezana) s kursem neke druge valute (najčešće sa eurom ili američkim dolarom), odnosno i sa drugim valutama koje imaju stabilan kurs, ili nekim drugim sredstvom određivanja vrijednosti, najčešće zlatom (što se naziva zlatni standard).
Ekonomisti generalno smatraju da je plivajući kurs u mnogim okolnostima bolji od fiksnog kursa, zato što je u stanju da reaguje na promjenu situacije na deviznom tržištu. Mada fiksni kurs, u određenim situacijama, može biti poželjniji zbog veće stabilnosti koju daje valuti.
Na primjer, finansijska kriza u Aziji je prevaziđena određivanjem fiksnog kursa za kineski renminbi, a Međunarodni Monetarni Fond (IMF) i Svjetska Banka (World Bank) sada priznaju da je malezijsko vezivanje za američki dolar umnogome pomoglo da se prevaziđu posljedice te iste krize.
Za zemlje koje odrede fiksni devizni kurs, pažljivo i dosljedno pridržavanje te politike je od ključnog značaja da bi prevazišle nepovjerenje koje tržišta kapitala iskazuju tom tipu kurseva.
Izvor: Wikipedia